uòčljiv

uòčljiv
uòčljiv prid. odr. -ī〉 {{c=0}}koji se lako uočava, koji se može primiti osjetilom vida po nekom vanjskom svojstvu ili položaju prema okolini ili srodnim predmetima u vrsti{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Поможем написать курсовую

Look at other dictionaries:

  • uočljiv — uòčljiv prid. <odr. ī> DEFINICIJA koji se lako uočava, koji se može primiti osjetilom vida po nekom vanjskom svojstvu ili položaju prema okolini ili srodnim predmetima u vrsti ETIMOLOGIJA vidi uočiti …   Hrvatski jezični portal

  • istr̀šati — istr̀ša|ti (∅) svrš. 〈prez. ìstršīm〉 istaknuti se ili postati uočljiv iznad podloge, tla ili isticati se na vlasištu tako što je izraslo ili se uočljivo odvojilo [kosa ∼la; sirak ∼o], {{c=1}}usp. {{ref}}stršav{{/ref}}, {{ref}}stršati{{/ref}},… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • markàntan — markànt|an prid. 〈odr. tnī〉 koji se ističe i lako pamti skladnom pojavom i izražajnošću pojave, koji je uočljiv [∼na osoba; ∼na figura u javnom životu] ✧ {{001f}}fr …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • nápadan — nápad|an prid. 〈odr. dnī〉 1. {{001f}}koji je vrlo uočljiv, koji upada u oči [∼na ljepota] 2. {{001f}}koji namjerno privlači pažnju, koji se nameće [∼an nastup] 3. {{001f}}pejor. koji se vulgarno ističe [∼an nakit; ∼na šminka]; drečav …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • orijèntīr — m 〈G orijentíra〉 1. {{001f}}onaj koji služi orijentiranju; pokazatelj, putokaz, smjerokaz [∼ u istraživanju obično su pogreške prethodnih istraživača] 2. {{001f}}vojn. lako uočljiv prirodni ili umjetni objekt na zemlji (vodi) koji služi za… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • ȍko — ȍko1 sr 〈G ȍka, N mn ȍči, G òčijū〉 1. {{001f}}anat. organ osjetila vida čovjeka i životinja 2. {{001f}}a. {{001f}}vrulja, podvodni izvor b. {{001f}}ekspr. gorsko jezero ledenjačkog porijekla ∆ {{001f}}kravlje oči pren. velike, ali bezizražajne …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • primjètljiv — prid. 〈odr. ī〉 koji se može primijetiti; uočljiv, primjetan, vidljiv …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • upàdljiv — prid. 〈odr. ī〉 koji pada u oči vanjštinom, svojstvima i sl.; uočljiv, ùpadan …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • uòčljivo — pril. na uočljiv način, tako da je vidno [∼ označiti]; razvidno, jasno …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • uòčljivōst — ž svojstvo onoga što je uočljivo ili osobina onoga koji je uočljiv …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”