vòda

vòd|a ž 〈N mn vȍde, G vódā〉 {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}kem. {{c=0}}a. {{001f}}vodikov oksid, prozirna tekućina, u kemijski čistom stanju bez boje, mirisa i okusa b. {{001f}}otopina i tekućina slična vodi, ob. po gustoći i izgledu 2. {{001f}}{{/c}}〈mn〉 {{c=0}}a. {{001f}}prirodne vodene mase jezera, rijeka itd. b. {{001f}}vodena prostranstva c. {{001f}}površina mora koja pripada jednoj državi ili je drugačije određena pravima plovidbe, ribolova itd. {{/c}}[teritorijalne ∼e] {{c=0}}3. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}široko značenje za neke tekućine koje se skupljaju u organizmu čovjeka, životinje ili biljke 4. {{001f}}{{/c}}fil. {{c=0}}simbol rađanja i smrti, jedan od četiriju klasičnih osnovnih prirodnih elemenata (uz vatru, zrak i zemlju)

∆ {{001f}}{{/c}}bočata ∼a {{c=0}}slatka voda u koju je prirodnim putem prodrla morska voda; {{/c}}bunarska ∼a {{c=0}}voda grabljena izravno iz bunara (bez cijevi); {{/c}}burova ∼a (Burovljeva ∼a neodom.) {{c=0}}voda za obloge; {{/c}}divlje ∼e sport {{c=0}}obilježja i svojstva nekih vodotokova (brzice i slapovi) u kajakaštvu i srodnim sportovima i rekreacijama; {{/c}}opr. mirne ∼e{{c=0}}; {{/c}}gorka ∼a {{c=0}}otopina gorke soli (magnezijev sulfat); {{/c}}gravitacijska ∼a hidr. {{c=0}}podzemna voda u području zasićenja (saturacije) a sadrži kapilarnu vodu; {{/c}}juvenilna ∼a hidr. {{c=0}}voda nastala kondenzacijom vodene pare u unutrašnjosti Zemlje; {{/c}}mala ∼a hidr. {{c=0}}1. {{001f}}stanje oseke, kada je razina vode najniža za bilo koji plimni ciklus 2. {{001f}}najniža razina (protok) dostignuta u vodotoku ili jezeru; {{/c}}međunarodne ∼e pravn. {{c=0}}morske površine kojima slobodno plove brodovi svih država; {{/c}}meteorna ∼a hidr. {{c=0}}obuhvaća vode ledenjaka, rijeka, jezera, podzemne i termalne vode; najveći dio nastaje od oborinskih voda; {{/c}}meka ∼a {{c=0}}voda s malom količinom kalcijeva i magnezijeva karbonata; {{/c}}mrtva ∼a {{c=0}}stajaća voda, voda koja se ne obnavlja; {{/c}}oborinska ∼a {{c=0}}voda nastala od hidrometeora: kiše, snijega i dr.; {{/c}}otpadne ∼e ekol. {{c=0}}vode koje se ispuštaju iz domaćinstava i industrijskih pogona nakon upotrebe; {{/c}}pitka ∼a {{c=0}}voda za piće; {{/c}}podzemna ∼a hidr. {{c=0}}voda ispod površine tla koja se nalazi u nekom nepropusnom sloju; {{/c}}slatka ∼a {{c=0}}voda bez soli (npr. u jezerima, rijekama), {{/c}}opr. slana, morska voda{{c=0}}; {{/c}}sveta ∼a {{c=0}}voda posvećena po crkvenim pravilima; {{/c}}tekuća ∼a {{c=0}}koja teče (iz vodovoda itd.), koja se kreće, koja otječe; {{/c}}velika ∼a hidr. {{c=0}}1. {{001f}}naglo povišenje vode u vodotoku do najveće vrijednosti, od koje razina vode počinje lagano opadati 2. {{001f}}velik tok vode mjeren visinom vodostaja ili veličinom protoka 3. {{001f}}rastuća plima; {{/c}}∼ temeljnica {{c=0}}prirodna nakupina podzemne vode; {{/c}}živa ∼a {{c=0}}voda koja izvire (za razliku od kišnice)

⃞ {{001f}}{{/c}}bura u čaši ∼e {{c=0}}mnogo riječi ni oko čega; {{/c}}(čitati) govoriti kao ∼u piti {{c=0}}odlično znati i moći to reći tečno; {{/c}}divlje ∼e sport {{c=0}}obilježja i svojstva nekih vodotokova u kajakaštvu i srodnim sportovima i rekreacijama, {{/c}}opr. mirne vode{{c=0}}; {{/c}}drži/ne drži ∼u {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}dosl. {{c=0}}za posudu koja je čitava i ne propušta ili je rasušena, probušena i sl. i propušta vodu i tekućinu 2. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}valja/ne valja, funkcionira/ne funkcionira (ob. za razna pravila, odluke, propise i sl. koji se potvrđuju ili provode s mnogo nedostataka, posebnih slučajeva ili primjera koji ih pobijaju); {{/c}}drži ∼u dok majstori odu {{c=0}}nesolidno obavljen posao, ono što je učinjeno neće dugo trajati ni služiti svrsi, privremeno rješenje za nuždu; {{/c}}evo mene ime mi je ∼a {{c=0}}u gomilanju riječi kad tko najavljuje svoj dolazak u dobrom raspoloženju (prema jednoj pjesmi iz stare školske lektire i sa školskih priredbi); {{/c}}ići niz ∼u {{c=0}}pustiti koga propasti, propadati, pustiti da propadne; {{/c}}ići u vatru i ∼u {{c=0}}biti spreman na sve, bez obzira na opasnost; {{/c}}ima (čega) kao ∼e {{c=0}}ima (čega) u obilju; {{/c}}između vatre i ∼e biti {{c=0}}biti, nalaziti se između dvije opasnosti, između dva zla; {{/c}}kao iz ∼e (rasti, napredovati i sl.) {{c=0}}vrlo brzo, naglo; {{/c}}kao kap ∼e u more {{c=0}}sasvim malo, nedovoljno; {{/c}}kao malo ∼e na dlanu gledati (paziti) {{c=0}}čuvati najbolje što se može, kao nešto vrlo dragocjeno; {{/c}}kao ∼om poliven {{c=0}}neugodno iznenađen; {{/c}}kroz vatru i ∼u proći {{c=0}}proći kroz najveće teškoće i iskušenja u životu; {{/c}}krv nije ∼a {{c=0}}ne može se biti ravnodušan prema srodniku; {{/c}}mirna ∼a pren. {{c=0}}mirna narav (za osobu); {{/c}}mnogo je ∼e od toga proteklo (ili će proteći) {{c=0}}prošlo je (ili će proći) mnogo vremena; {{/c}}mutiti (zamutiti) kome ∼u {{c=0}}stvarati kome poteškoće gdje nije očekivao; {{/c}}navrnuti (tjerati, vješto vući) ∼u na svoj (tuđi) mlin {{c=0}}vješto namještati okolnosti u svoju (tuđu) korist; {{/c}}ne bi se oprao ∼om, (neće se oprati) ∼om ni sapunom, {{c=1}}v. {{ref}}oprati ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}neka ga ∼a nosi {{c=0}}neka bude tako (mireći se nerado); {{/c}}ne pije ∼e {{c=0}}to ne prolazi (npr. laž); {{/c}}nisko ∼u nosi(ti) {{c=0}}(ob. u šali za žensku osobu) ima(ti) nisku stražnjicu, ima(ti) kratke noge, s leđa gledano »stražnjica joj se vuče po zemlji«; {{/c}}ni u goru ni u ∼u {{c=0}}nikud, nikamo; {{/c}}niz ∼u plivati {{c=0}}ići putem najmanjeg otpora; {{/c}}osjećati se kao riba u ∼i {{c=0}}osjećati se odlično i sigurno u nekim okolnostima; {{/c}}ostaviti koga pod ∼om {{c=0}}napustiti, ostaviti na cjedilu, u najvećoj teškoći; {{/c}}otkriti (otkrivati) toplu ∼u iron. {{c=0}}otkriti ono što je svima poznato; {{/c}}pisati po ∼i {{c=0}}raditi uzaludan, nekoristan posao; {{/c}}plivati uz ∼u {{c=0}}prkositi ustaljenim mišljenjima i konvencionalnostima, {{/c}}opr. niz vodu plivati{{c=0}}; {{/c}}podlijevati kome ∼u {{c=0}}podvaljivati kome, laskati da to i ne osjeti; {{/c}}politi koga hladnom ∼om {{c=0}}ugasiti zanos, ohladiti mu oduševljenje; {{/c}}popio bi ga (utopio) u čaši (u kapi, u žlici) ∼e {{c=0}}uradio bi mu najveće zlo; {{/c}}prevesti žedna preko ∼e {{c=0}}obmanuti, prevariti koga da to ne osjeti; {{/c}}proći kroz ∼u (što) razg., {{c=1}}v. {{ref}}preprati (2){{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}propasti kao u mutnu ∼u {{c=0}}nestati bez traga; {{/c}}skočiti za koga u vatru i u ∼u, {{c=1}}v. {{ref}}vatra ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}stručnjak (itd.) slatke ∼e {{c=0}}nikakav, vrlo slab; {{/c}}s ∼om izbaciti dijete {{c=0}}rješavajući neki problem ne vidjeti štetu koja nastaje ako se ne vide pojedinosti (predodžba pranja u drvenom koritu bez tekuće vode); {{/c}}tiha ∼a brijeg dere (roni) {{c=0}}onaj tko malo priča najviše radi i učini; {{/c}}tresti se kao šiba na ∼i {{c=0}}jako se tresti, drhtati; {{/c}}tući po ∼i {{c=0}}raditi beskoristan posao; {{/c}}u goloj ∼i {{c=0}}jako znojan; {{/c}}∼a je došla do grla (do nosa, do usta, do ušiju, do vrata) {{c=0}}krajnji trenutak u opasnostima, tako više nije moguće; {{/c}}∼a mu je ušla u uši {{c=0}}1. {{001f}}postao je nemiran, neposlušan 2. {{001f}}dospio je u težak, kritičan položaj; {{/c}}∼u vari ∼u hladi (svejedno je) posl. {{c=0}}od slabih mogućnosti sirovina ili ljudi ne može se napraviti ništa značajno ni uz najveće napore; {{/c}}zaplivati u čije ∼e {{c=0}}prihvatiti čije gledište, ideje{{/c}}