znȁti

znȁti
znȁti nesvrš. prez. znȃm/znádem, imp. znȃj, pril. sad. znȁjūći/znádūći, prid. rad. znȁo, prid. trp. znȃn〉 {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}(što) {{c=0}}(osobito) poznavati neki predmet, biti upućen u što 2. {{001f}}{{/c}}(što) {{c=0}}biti vješt u čemu {{/c}}[∼ strane jezike; ∼ cijeniti čije zasluge; ∼ poslovati] {{c=0}}3. {{001f}}{{/c}}(što) {{c=0}}imati pojam o čemu; shvaćati, razumjeti 4. {{001f}}{{/c}}(∅) razg. {{c=0}}imati običaj, često raditi; običavati {{/c}}[često znaju dolaziti] {{c=0}}5. {{001f}}{{/c}}(što) {{c=0}}biti kadar, biti u stanju; moći 6. {{001f}}{{/c}}(koga) {{c=0}}poznavati 7. {{001f}}{{/c}}(se) {{c=0}}međusobno se poznavati 8. {{001f}}(zanijekano ne znam u raznim kontekstima) {{/c}}[ne znam što je to nije mi poznato{{c=0}};{{/c}} ne znam što si ti (čitao) poticaj sugovorniku da kaže što je (čitao){{c=0}};{{/c}} A: Hoće li doći do poboljšanja? B: Ne znam a. nije mi poznato b. (ob. ponovljeno ne znam, ne znam) sumnjam, ne vjerujem c. otprilike, tako nekako, svejedno, recimo{{c=0}};{{/c}} nema tu domazluka kao što se kaže negdje, ne znam, u nekom kraju] {{c=0}}9. {{001f}}({{/c}}1. l. jd{{c=0}}){{/c}} {{c=0}}(u raznim kontekstima na riječi sugovornika kad se uvažava ono što on kaže, a onda mu se suprotstavlja drugo mišljenje ili neka ograda) {{/c}}[A: Uvjeravam vas da publika voli najmoderniju glazbu, avangardnu B: Znam, znam, ali zašto taj nesporazum s publikom traje tolike godine? jasno mi je (ali); (to je) u redu (ali); imate pravo, slažem se (ali)]
{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}a ti (ona itd.) kako znaš (zna itd.) {{c=0}}nezavisna rečenica prema drugoj koja izriče namjeru govornika da što učini i njegovu odlučnost bez obaziranja na drugoga {{/c}}[ja odoh, a ti kako znaš]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}ako hoćeš, ako nećeš; kako hoćeš; {{/c}}daj (hajde) (ga) znaj {{c=0}}to nije lako saznati ili znati, teško se je tome domisliti, teško je tu biti pametan, tko bi znao, tko će (to) znati; {{/c}}da samo znaš (= kad bi samo znao) {{c=0}}(u najavi da će ono o čemu će se govoriti sadržavati iznenađenje, da će se isticati veličinom, nekim dobrim ili lošim svojstvima na koja se sugovornik upozorava) {{/c}}[da samo znaš kakvi su to majstori u nogometu]{{c=0}}; {{/c}}da znaš (da) ... {{c=0}}(nakon opisa čega ili radnje oko čega i sl. kao pojačanje osobine koja će biti dalje izrečena) {{/c}}[kušao sam ono njegovo vino, (i) da znaš da je dobro]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}mogu ti reći, i zaista je (takvo), takvo je (ako i nismo imali određeno mišljenje ili smo mislili da nije); {{/c}}i ne znam što (čega, čemu) {{c=0}}(ob. završna sekvencija u rečenici ili u izlaganju kad se ne može ili kad se želi reći da je dosadno nabrajati sve o čemu bi se još moglo govoriti ili što znači ono o čemu se govori) {{/c}}[ nakon svega što sam vidio u životu, sve te priče o moralu i ne znam čemu – sve su to bljutavštine]{{c=0}}; {{/c}}kako znaš, kako god znaš (znate) {{c=0}}radi što znaš, ja ne mogu pomoći, meni je svejedno; {{/c}}najlakše je reći ne znam {{c=0}}ako ništa ne znaš, ne moraš ništa raditi; {{/c}}ne ∼ kud sa sobom {{c=0}}1. {{001f}}ne znati što reći, što učiniti u nekoj nezgodnoj situaciji ili neprilici (ob. u društvenom ophođenju i u društvenim kontaktima), naći se u neprilici, vrpoljiti se, naći se u situaciji iz koje bi se najradije pobjeglo 2. {{001f}}ne nalaziti sebe i svoje mjesto u društvu, ne znati što započeti kao posao ili karijeru, ne nalaziti svoj smisao života, tražiti bez uspjeha svoj put i mjesto u društvu; {{/c}}ne ∼ ni po mise {{c=0}}ne biti ni približno dobro upoznat s nekom pričom o čemu, ne znati ni izdaleka sve pojedinosti; {{/c}}ne znam što ću {{c=0}}u neprilici sam, ne mogu se snaći; {{/c}}ne znati za se, {{c=1}}v. {{ref}}sebe ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}nije ne znam što {{c=0}}nije nešto osobito, nema veliku vrijednost, ne vrijedi mnogo, nije bogzna što, ništa naročito {{/c}}[ova naša struka nije ne znam što, ali ima i gorih]{{c=0}}; {{/c}}nit ga (te, ih i sl.) znam nit ga zjam {{c=0}}(ob. o onome tko bez odnosa prisnosti i sl. traži uslugu, nameće prijateljstvo, nameće se ponašanjem ondje gdje je nepoznat i sl.) ne poznajem ga, nemam pojma tko je, nije mi rod ni pomozi Bog; {{/c}}nitko neće ∼ za nas {{c=0}}svi su nas napustili; {{/c}}onda je ne znam što je... {{c=0}}(nakon pogodbene rečenice kao zaključak u zn. da je primjerno u vrsti i zaista jest ono što je spomenuto u prethodnom tekstu) {{/c}}[Prošetali smo mjestom, počastili se i razgledali mjesnu crkvu. Ako to nije lijep IZLET, onda ja ne znam što je (to lijep) IZLET]{{c=0}}; {{/c}}otkad znam za sebe {{c=0}}otkad pamtim, od vremena kad sam bio dijete; {{/c}}tko zna, tko bi znao, tko to može znati {{c=0}}to je nesigurno, to je neizvjesno; {{/c}}to da znaš (znate) {{c=0}}završna sekvencija za pojačavanje sadržaja prethodno rečenog; neka ti bude jasno, to znaj, uzmi k znanju, (to dobro) zapamti; ne zaboravi, nemoj zaboraviti, nemoj smetnuti s uma; {{/c}}to se zna {{c=0}}razumije se, naravno, naravski (u dijaloškoj situaciji potvrđuju se riječi sugovornika); {{/c}}to zna i moja baka (strina), to znaju i vrapci na krovu {{c=0}}to je svima dobro poznato; {{/c}}(i) šta ti ja znam {{c=0}}(u nabrajanju činjenica, opisivanju događaja itd. kad se ne zna što bi se sve moglo nabrojati ili kad se želi reći da ima toga tako mnogo da nema smisla ponavljati) {{/c}}[obećavao je on njoj i blagostanje i lagodan život i šta ti ja znam, a onda baš ništa]{{c=0}}; {{/c}}zna se {{c=0}}poznato je iz iskustva, svakomu je jasno, drugačije ne može biti; {{/c}}zna se (što) {{c=0}}poznato je {{/c}}[zna se da je on veliki umjetnik]{{c=0}}; {{/c}}zna se (+ infinitiv) {{c=0}}događa se da se (izvrši radnja rečena infinitivom) {{/c}}[djetetu se hrana zna zaletjeti u grlo; zimi se stakla znaju zalediti dogodi se da se zalede]{{c=0}}; {{/c}}znam ja nas {{c=0}}(ob. u šali) u zn. znam ja kakvi smo mi ljudi, poznato mi je kakav smo mi svijet u raznim okolnostima; mi smo kojekakvi, svašta se može očekivati; {{/c}}znamo se {{c=0}}1. {{001f}}poznajemo se (u neposrednom susretu ili u kontekstu) 2. {{001f}}znamo kakvi smo, znamo naše zajedničke dobre i loše crte (pojačano, znamo se mi dobro) znam ja nas; {{/c}}znam te ja {{c=0}}dobro su mi poznati tvoji postupci; {{/c}}znaš (znate, znaj i dr.) {{c=0}}u pričanju kao poštapalica bez značenja; {{/c}}znaš kako (to ide, kako se radi itd.) {{c=0}}(u izravnom obraćanju u okviru poznate teme kad sugovornik samo podsjeća na nešto poznato i razumljivo) {{/c}}[najprije se uči lakše, pa malo teže i znaš kako to ide]{{c=0}}; {{/c}}znaš (znate) šta (što) {{c=0}}(u izravnom obraćanju uvodne riječi za skretanje pažnje na ono što će se reći ili kao najava da se nešto misli reći) {{/c}}[Znaš što. Nešto bih ti rekao. Nije to za tebe!]{{c=0}}; {{/c}}∼ nositi, {{c=1}}v. {{ref}}nositi{{/ref}}{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Поможем решить контрольную работу

Look at other dictionaries:

  • Zna — ist der Name folgender Flüsse: ein Fluss in Weißrussland, siehe Zna (Weißrussland) ein Zufluss der Mokscha in Russland, siehe Zna (Mokscha) ein Zufluss der Moskwa in Russland, siehe Zna (Moskwa) ZNA ist die Abkürzung für: Zentrale Notaufnahme …   Deutsch Wikipedia

  • Zna — Zna, so v.w. Tzna …   Pierer's Universal-Lexikon

  • Zna — Zna, 1) linker Nebenfluß der Mokscha im russ. Gouv. Tambow, für den Getreidehandel von großer Bedeutung, fließt nordwärts, wird bei Morschansk schiffbar und mündet nach einem Laufe von 410 km. – 2) Schiffbarer Fluß im russ. Gouv. Twer, 128 km… …   Meyers Großes Konversations-Lexikon

  • Zna — Zna, Flüsse in Rußland. 1) R. Nebenfluß der Mokscha im Gouv. Tambow, 300 km lg., schiffbar. – 2) Zufluß des Sees Mstino im Gouv. Twer, 140 km lg., zum Wyschnewolozschen Kanalsystem gehörig …   Kleines Konversations-Lexikon

  • Zna — Zna, navn på et par floder i det mellemste Rusland …   Danske encyklopædi

  • Zna (Mokscha) — Zna Die Zna in TambowVorlage:Infobox Fluss/KARTE fehlt …   Deutsch Wikipedia

  • znȁkoslōvlje — sr neodom., {{c=1}}v. {{ref}}semiotika{{/ref}} …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • znȁkōvan — prid. 〈odr. vnī〉 1. {{001f}}koji se sastoji od znakova, koji se iskazuje znakovima [jezik nije samo ∼] 2. {{001f}}〈odr.〉 koji se odnosi na znak …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • znȁkōvno — pril. na osnovi kakva znaka …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • znȁmēn — m biljeg, oznaka, simbol …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”