štȍ

štȍ
štȍ 〈G čèga, D L čèmu, A štȍ, I čîm/číme〉 {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}zam. {{c=0}}a. {{001f}}{{/c}}(upitna) {{c=0}}nepoznate stvari, pojave ili pojmove {{/c}}[∼ je to?]{{c=0}};{{/c}} {{c=0}}šta b. {{001f}}{{/c}}(odnosna) (+ ga/ju) {{c=0}}odnosi se na spomenutu ili poznatu imenicu u zn. onaj koji, ona koja {{/c}}[čovjek ∼ dobro radi; onaj ∼ je mlađi od sestre] {{c=0}}c. {{001f}}odnosi se na cijelu rečenicu u zn. a to, ali to {{/c}}[nagovaraše ga da plati, ∼ nije prihvatio] {{c=0}}d. {{001f}}{{/c}}(neodređena) {{c=0}}u zn. nešto {{/c}}[reci ∼] {{c=0}}e. {{001f}}uz odrične glagole u zn. ništa {{/c}}[nemam ∼ izgubiti] {{c=0}}2. {{001f}}{{/c}}pril. {{c=0}}a. {{001f}}odnosna zamjenica uzrok i cilj u zn. zašto {{/c}}[∼ tako postupaš?] {{c=0}}b. {{001f}}u zn. koliko, kako mnogo {{/c}}[pjeva ∼ ga grlo nosi] {{c=0}}c. {{001f}}u zn. ukoliko {{/c}}[∼ prije to bolje] {{c=0}}d. {{001f}}u zn. nešto, malo, makar malo {{/c}}[da mi je naći ∼ para] {{c=0}}3. {{001f}}{{/c}}vezn. {{c=0}}a. {{001f}}{{/c}}(vremenski, uz imenicu) {{c=0}}koja označava vrijeme ili mjeru vremena u zn. otkad, ima što, prošlo je od i sl. {{/c}}[pet dana ∼ ne vidim] {{c=0}}b. {{001f}}uzročni u zn. jer {{/c}}[zadovoljan sam ∼ sve ide po planu] {{c=0}}c. {{001f}}usporedni u zn. kao {{/c}}[nitko nije tako dobar ∼ on] {{c=0}}4. {{001f}}rastavni korelativ što... što u zn. ili ... ili, bilo ... bilo, dijelom ... dijelom {{/c}}[svijet je bježao ∼ pod mletačku vlast, ∼ u gornje strane], {{c=1}}usp. {{ref}}šta{{/ref}} {{/c}}{{c=0}}5. {{001f}}u raznim kontekstima, ob. u uskličnim rečenicama izriče jak intenzitet ili visok stupanj svojstva, radnje, želje itd. {{/c}}[∼ se on dao u filozofiranje! (kad tko neočekivano mnogo govori kao da filozofira){{c=0}};{{/c}} ∼ godine učine od čovjeka!; ∼ mi se jede jako sam gladan, pri odličnom sam apetitu, ima želju za jelom{{c=0}};{{/c}} ∼ mi se pije; ∼ mi se ne da... nemam ni najmanje volje za što ili za čim] {{c=0}}6. {{001f}}{{/c}}lingv. {{c=0}}riječ koja u upitnom značenju daje naziv štokavskom narječju
⃞ {{001f}}{{/c}}A{{c=0}}.{{/c}} naime ∼ (šta) {{c=0}}u okviru već izrečenog teksta najavljuje neko objašnjenje onog o čemu se je prije govorilo {{/c}}[(Tu padaju velike riječi.) Naime što: radi se o velikom novcu]{{c=0}}; {{/c}}pa ∼ (onda ako) {{c=0}}uvodna sekvencija rečenice u zn. da ono što slijedi neće imati značenja, neće utjecati na ishod i sl.; {{/c}}∼ će meni tko {{c=0}}nitko mi nije potreban, mogu sam; {{/c}}∼ ćeš, ∼ ćete {{c=0}}tu se ne može ništa učiniti, promijeniti, tako je to; {{/c}}∼ ćeš da ti kažem {{c=0}}u dijaloškoj situaciji na neko pitanje ili nakon opisivanja čega u zn. to je teško opisati, tu se nema što reći (kad je ono o čemu se govori loše, kad ne pruža mnogo nade u poboljšanje, kad nema mnogo smisla razgovarati); {{/c}}∼ kažu {{c=0}}što se kaže; {{/c}}∼ možeš{{c=0}}; {{/c}}∼ se tu može{{c=0}}; {{/c}}(eh) ∼ nije, (eh) ∼ ne bi itd. iron. {{c=0}}na riječi sugovornika dovodi se u sumnju ono što sugovornik kaže ili što on navodi kao riječi onoga tko nije prisutan; {{/c}}∼ on zna o tome {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji ili u izlaganju u supr. rečenici iza ali) on ništa ne zna o tome, malo vrijedi što on zna; {{/c}}∼ rekli {{c=0}}uzgredno objašnjenje podataka ili misli o kojima se govori, kao što je običaj da se kaže, kao što mnogi govore; {{/c}}∼ ti je (netko, nešto)! {{c=0}}kao uzrečica pri isticanju osobina (nježnosti, vrijednosti, stručnosti, sposobnosti i sl.) dobrih ili loših u zn. znao sam da je takav, i ovaj put se potvrđuje da je tako; {{/c}}B{{c=0}}.{{/c}} bilo ∼ bilo {{c=0}}ma što da se dogodilo; {{/c}}daj ∼ daš {{c=0}}pristajem na najnižu cijenu, bescjenje; {{/c}}da je ∼{{c=0}}; {{/c}}da je bar ∼ {{c=0}}da bar ima neku vrijednost, da bar nešto vrijedi, (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u svojem izlaganju) u zn. da nešto ne vrijedi mnogo {{/c}}[toliko molbi i gnjavaže oko toga, a da je bar ∼ = da je bar nešto]{{c=0}}; {{/c}}govorio ∼ govorio {{c=0}}bez obzira na to što kažeš; {{/c}}∼ je da je {{c=0}}makar što bilo, bez obzira nato što je; {{/c}}ma ∼ {{c=0}}bilo što, što bilo; {{/c}}ne zna se ∼ je ∼ {{c=0}}ne razabire se, ne vidi se dobro, ne mogu se razlikovati sastavni dijelovi; {{/c}}nije ne znam ∼, {{c=1}}v. {{ref}}znati ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}ni za ∼ na svijetu {{c=0}}nipošto ne pristajem, nema te cijene za koju bih pristao na to; {{/c}}ono ∼ se stavi {{c=0}}(opis i sporazum s onim tko zna na što se misli kad se ne može imenovati predmet koji nema imena ili mu se ne zna ime, npr. razni umeci, dodaci, igle koje se provlače itd.) =; {{/c}}ono ∼ se umetne, ono ∼ se pritisne i sl.{{c=0}}; {{/c}}pa ∼ (onda)? {{c=0}}završna sekvencija iskaza u zn. da što ne mijenja činjenično stanje, da nema velike važnosti, da sve ostaje isto unatoč onome što je rečeno; {{/c}}∼ bi bilo{{c=0}}; {{/c}}∼ bi imalo biti {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na pitanje »ima li što (nova)« i sl.) nema ništa, nema ničega; {{/c}}∼ bilo {{c=0}}bilo što, nešto, ne birajući, makar koliko; {{/c}}∼ bolje, ∼ više, ∼ prije {{c=0}}kako je najbolje moguće, koliko se više može, kako je najprije moguće; {{/c}}∼ ću gdje ću {{c=0}}našao sam se u nezgodnoj situaciji u kojoj mi nije lako odlučiti, nemoćan sam u ovim okolnostima; {{/c}}∼ ću mu ja, ∼ mu ja mogu {{c=0}}kako je tako je, ja tu ništa ne mogu, nemam mogućnosti da to izmijenim; {{/c}}∼ da ne bi(h) {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji na pitanje da li bi što radio ili učinio) bi(h), kako ne bi(h), zašto da ne bi(h); {{/c}}∼ ga nema {{c=0}}= kakvoga nema, kakav ne postoji, s kojim se nitko ne može uporediti {{/c}}[to je čovjek ∼ ga nema]{{c=0}}; {{/c}}∼ (sam, smo itd.) ga + perfekt glagola {{c=0}}podrazumijeva da se dodaje ili misli uz »onaj, ona itd.« kao nešto već viđeno ili poznato {{/c}}[čovjek ∼ smo ga sreli = onaj kojega smo sreli]{{c=0}}; {{/c}}∼ gore to bolje {{c=0}}= nek bude gušća čorba, {{/c}}{{c=1}}usp. {{ref}}čorba ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}∼ ja (tu) mogu {{c=0}}ja tu ništa ne mogu, nisam mjerodavan, nije u mojoj kompetenciji, nemoćan sam, nije u mojoj moći da izmijenim činjenice; {{/c}}∼ ja znam {{c=0}}ne znam, otkud da znam, nije mi poznato; {{/c}}(e) ∼ (ti) je (+ imenica u nominativu) iron. pejor. {{c=0}}(u dijaloškoj situaciji ili kao zaključak da nešto ne vrijedi mnogo, da pokazuje nedosljednost i sl.) {{/c}}[(e) ∼ (ti) je veliki učenjak – jučer je tvrdio jedno, danas drugo]{{c=0}}; {{/c}}∼ je (čega) {{c=0}}koliko god ima, dokle obaseže, dokle se proteže {{/c}}[∼ je pametnih ljudi; ∼ je zemlje naše]{{c=0}}; {{/c}}∼ je ovo {{c=0}}(u čuđenju) ovo još nisam vidio, iznenađen sam, čudim se ovome; {{/c}}∼ (mu) je tu (mu) je {{c=0}}ne može se ništa izmijeniti, kasno je za ikakvu promjenu, sad se više ništa ne može učiniti (moramo biti zadovoljni, moglo je i gore); {{/c}}∼ mi se ne da! {{c=0}}nisam ni najmanje raspoložen za što, nemam volje; {{/c}}∼ mi se ... (jede itd.) {{c=0}}jako mi se ... (jede itd.); {{/c}}∼ (ti) misliš!, {{c=1}}v. {{ref}}misliti ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}∼ mu je {{c=0}}što se s njim događa, je li normalan, je li pri sebi; {{/c}}∼ sad {{c=0}}do toga je došlo da se ne može znati kako dalje; {{/c}}∼ sam ja kriv {{c=0}}ja nisam kriv, nije moja krivnja; {{/c}}∼ se može {{c=0}}tako stoji stvar, ne može se ništa izmijeniti; {{/c}}∼ si + prid. radni (+ glagolsko vrijeme) + ponovljeno {{c=0}}u zn. da je radnja završena, da se ne može nastaviti ili ponavljati ono što se dogodilo ili što će se kao završeno dogoditi {{/c}}[∼ si napravio, napravio si; Gotovo je: ∼ je bilo bilo je; ∼ ćeš uhvatiti, uhvatit ćeš]{{c=0}}; {{/c}}∼ s tim {{c=0}}1. {{001f}}(kao pitanje) (pa) što onda, ništa zato, ne smeta, ne mijenja na stvari, svejedno (je), ne igra nikakvu ulogu, nema važnosti 2. {{001f}}(u istom zn. kao dio rečenice) {{/c}}[Malo se je stanje popravilo, ali ∼ s tim, kad nema volje] {{c=0}}3. {{001f}}(pitanje koje ne traži odgovora) u zn. to ne pomaže, ničemu ne služi, ništa ne vrijedi {{/c}}[dao mi je neka kliješta, ali ∼ (ću) s tim], {{c=1}}usp. {{ref}}šta ⃞{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}(i) ∼ sve ne {{c=0}}(nakon spominjanja više pojedinosti ili nabrajanja mnogo koječega, koješta, svašta) {{/c}}[ljudi su radili, gradili i ∼ sve ne]{{c=0}}; {{/c}}∼ (šta) ... (da) ... {{c=0}}(uz ponovljenu riječ u zn. da odluka bez odustajanja ne poznaje cijenu) {{/c}}[(to ću ostvariti) ∼ košta (da) košta] {{c=0}}= što bude da bude; {{/c}}∼ ti bi {{c=0}}kako si to mogao učiniti, jesi li bio pri sebi, kako ti se to moglo dogoditi; {{/c}}∼ ti je tu ti je (∼ je tu je) {{c=0}}riječi kojima se sabire iskustvo onoga što je urađeno uglavnom prema kontekstu da nije najgore ili da se s time treba suočiti; {{/c}}∼ zna ∼ je {{c=0}}otkud on može znati, nije to za njega {{/c}}[∼ zna prostak ∼ je ponašanje]

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Игры ⚽ Нужен реферат?

Look at other dictionaries:

  • što — štȍ <G čèga, D L čèmu, A štȍ, I čȋm/číme> DEFINICIJA 1. upitna riječ za a. zam. (upitna) nepoznate stvari, pojave ili pojmove [što je to?]; šta b. pril. odnosna zamjenica uzrok i cilj u zn. zašto [što tako postupaš?] 2. zam. (odnosna) <+ …   Hrvatski jezični portal

  • Sto:lo — Stó:lō Frau Die Stó:lō (gelegentlich auch Stó:lô oder Staulo) sind eine der First Nations am Fraser River in British Columbia. Zu ihnen gehören 19 verschiedene Gruppen, mit insgesamt rund 4.800 Angehörigen (August 2008). Sie sprechen Halkomelem,… …   Deutsch Wikipedia

  • Stó:lo — Stó:lō Frau Die Stó:lō (gelegentlich auch Stó:lô oder Staulo) sind eine der First Nations am Fraser River in British Columbia. Zu ihnen gehören 19 verschiedene Gruppen, mit insgesamt rund 4.800 Angehörigen (August 2008). Sie sprechen Halkomelem,… …   Deutsch Wikipedia

  • Stó:lô — Stó:lō Frau Die Stó:lō (gelegentlich auch Stó:lô oder Staulo) sind eine der First Nations am Fraser River in British Columbia. Zu ihnen gehören 19 verschiedene Gruppen, mit insgesamt rund 4.800 Angehörigen (August 2008). Sie sprechen Halkomelem,… …   Deutsch Wikipedia

  • Stó:lō — Frau Die Stó:lō (gelegentlich auch Stó:lô oder Staulo) sind eine der First Nations am Fraser River in British Columbia. Zu ihnen gehören 19 verschiedene Gruppen, mit insgesamt rund 4.800 Angehörigen (August 2009). Sie sprechen Halkomelem, eine… …   Deutsch Wikipedia

  • Sto AG — Unternehmensform Aktiengesellschaft Gründung 1962 (KG), 1988 (AG) Unternehmenssitz …   Deutsch Wikipedia

  • Sto — Aktiengesellschaft Rechtsform Aktiengesellschaft ISIN DE0007274136 Gründung …   Deutsch Wikipedia

  • Stöð 2 — Nombre público Stöð 2 Programación Generalista Propietario 365 miðlar País Islandia Inicio de transmisione …   Wikipedia Español

  • sto — sto·mat·ic; sto·mi·at·i·dae; sto·mi·on; sto·mi·um; sto·mo·chord; sto·mo·dae·al; sto·mo·dae·um; sto·moi·sia; …   English syllables

  • Stöð 2 — Senderlogo Allgemeine Informationen Empfang: A …   Deutsch Wikipedia

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”